Ljubav prema čokoladi razbuktala se jednom davno (prije otprilike 2600 godina) kad je drevni narod Maya u glinenim loncima počeo pripravljati ikonzumirati napitke od kakaoa. Konzumirali su je kao gorak napitak pripravljen od plodova kakaovca pomiješan s različitim začinima.

Pripravljali su ga s vodom ili vinom uz dodatak vanilije, cimeta, papra, čak i chilija. Šećer, naime, nije bio poznat tadašnjim kulturama. Prvi Europljanin koji je kušao čokoladu, a time zarazio i cijelu Europu, bio je Kristofor Kolumbo.

Europljani chiily zamjenjuju šećerom, a u 17. stoljeću čokolada se počinje plaćati zlatom. Kakaovac je uskoro prošvercan i u Afriku i na Karibe, na plantaže s robovima, a 1828. počinje čokoladna revolucija. Nizozemac Conrad J. van Houten izumio je hidrauličnu prešu za jeftino dobivanje kakaoa u prahu, a švicarski kemičar je u čokoladnu masu dodao mlijeko u prahu

Naziv čokolada izvorno je nastala od azteške riječi xoxolatl, koja znači gorka voda, tada su čokoladu Asteci i Maje više pili nego jeli.

Hrana bogova

Ispijanje tog napitka zvanog čokolada bilo je rezervirano za svećenike, vladare, vojnike i trgovce. A ostali? Oni su mogli doći do čokolade, tog božanstvenog napitka, ako su bili pozvani na neko vjenčanje, dvorski ili pak vjerski obred.

Prema aztečkoj legendi, drvo kakaovca donio je iz raja njihov bog Quetzalcoatl spustivši se na zemlju na zraci jutarnje zvijezde, a svake bi godine prinosili ljudsku žrtvu u čast bogovima i žrtvin posljednji obrok bila je upravo cocoa.

Kakaova zrna su tada upotrebljavali kao darove bogovima i kao platežno sredstvo. Na asteško vjerovanje da čokoladni napitak piju i bogovi nas podsjeća i prirodoslovni naziv kakavovca iz 18. stoljeća  Theobroma (božja hrana). Srednjoamerička plemena su vjerovala da čokoladni napitak pomaže kod umora i probavnih problema.

Hrana ljudi

Prekretnicu u proizvodnji čokolade dogodila se kad je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lakše miješao s vodom.

Prvu kuću čokolade otvorio je jedan Francuz u središtu Londona sredinom 17. st.

Bila je enormno skupa i time rezervirana isključivo za povlaštena nepca viših i visokih bogataških slojeva. Za stotinu sjemenki cocoe u Nikaragvi se mogao kupiti rob.

Industrijska revolucija je omogućila masovnu proizvodnju čokolade, a time i pristup širim slojevima. U početku su čokoladu pili isključivo muškarci, i tek je kasnije prepoznata kao nešto izvrsno za djecu. S različitim dodacima, mlijekom, vinom, pivom, šećerom i začinima ispijanje čokolade bilo je prava moda i hit!

Jedenje čokolade postalo je popularno nakon nekog vremena i to isprva kao sastojak kolača i štrudli, čokoladne pločice javljaju se u prodaji nešto kasnije.

Kak(a)o nastaje čokolada?

Priča počinje sa kakaovcem i njegovim zlatnožutim plodovima. Kakaova zrna se prvo prže i zatim se samelju u posebnom mlinu, tako da nastaje gusta tekuća smeđa kakaova masa. Pritiskom dobijemo kakaov maslac i ostale dodatke, koje možemo dodati kakaovoj masi. Najčešće je čokolada sastavljena iz kakaove mase, kakaovog maslaca, šećera, mlijeka u prahu, arome( npr. vanilija, cimet) i različitih dodataka (bademi, lješnjaka)

Afrodizijak

Nepopravljivi romantici i čokoholičari uvjereni su da je čokolada afrodizijak, iako znanstvenici još uvijek nisu potpuno uvjereni u to. Mnogi koji vole čokoladu kažu da njenom konzumacijom osjećaju takav užitak da razvijaju neku vrstu ovisnosti o njoj.

Legenda o afrodizijačkim svojstvima čokolade vuče svoje korjene još iz 16.st. kada je u svojoj knjizi o otkrivanjima kolonizatora Bernal Diaz del Castillo opisao kako su Asteci svojem vladaru u posudicama od čistog zlata nosili napitak od kakaovca da pije prije nego ode svojim ženama. Žene su od nekada povezivale uživanje u čokoladi sa spolnošću. Godine 2005 su talijanski urolozi iz bolnice San Raffaele u Milanu stvarno i potvrdili povezanost.

U istraživanju u kojem su sudjelovale 163 dobrovoljke su utvrdili da se žene koje redovno konzumiraju čokoladu osjećaju bolje seksualno ispunjene nego one koje se odriču čokolade, te da one dostižu veći stupanj spolnog nagona i uzbuđenosti. Stoga su zaključili da čokolada ima izrazito pozitivan psihološki učinak na žensku spolnost i spolnu funkciju.